Slobodno srpski sa Endruom Raselom
19/12/2017 09:48|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 245 |
|


 U 305. emisiji Slobodno srpski gostovao je glavni predstavnik UNDP-a na Kosovu Endru Rasel. U intervjuu Budimiru Ničiću on je, govoreći o istraživanju UNDP-a koje se odnosi na građane Kosova koji su se priključili ekstemističkim grupama u Siriji, rekao da u poslednje dve godine nije zabeležen nijedan odlazak građana Kosova na strana ratišta. On je podsetio da je 335 građana Kosova otišlo u Siriju u periodu od 2012-2015. godine i da su to većina mladi i nezaposleni ljudi.

 
“Oko 75 % ljudi koji su otišli su muškarci, 18% su žene, ali ima i dece, na osnovu zvanične statistike Kosovske policije. Uglavnom, pretežno su kosovski  Albanci, ali to je zato što se nalazimo na prostoru gde su Albanci većina, ali ima i ljudi iz manjinskih zajednica. Većina su mladi ljudi. Negde 60% je uzrasta od 18 godina do 38 godina, pretežno, ne svi“.
 
Socio-ekonomski aspekti su kako kaže jedan od glavnih razloga odlaska ljudi sa Kosova u Siriju, ali postoje i drugi faktori.
 
“ Motivi su različiti, ali čaK 76% onih koju su putovali tamo bili su nezaposleni pre nego što su otišli. Zapravo oko 25% od tih ljudi je imalo posao, što znači nije to jedini motivacioni faktor. Oni su rekli da su prvo probali da idu na Zapad. Znate koliko je njih sa Kosova probalo autobusima da ode na Zapad, u zapadnu Evropu, ali nisu uspeli…. “.
 
Komentarišući deo izveštaja u kome se navodi da je na strana ratišta otišlo i 55 žena i 27 dece, Rasel je kazao da su oni uglavnom tamo otišli kao kompletna porodica.
 
„Naše istraživanje pokazuje da žene sa Kosova nisu  bile učesnice rata, odnosno nisu bile direktni borci u sukobima, već je njihova uloga da prate svoje muževe i održavaju dom. Neke su pratile svoje muževe jer smatraju da im je to dužnost, a neke su otišle i protiv svoje volje“.
 
Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama
 
Govoreći o globalnoj kampanji "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama", koja je sprovedena i na Kosovu, Rasel je kazao da zvanični podaci govore da je nasilje u porodici ozbiljan problem i da je potrebna svakodnevna borba za njegovo rešavanje.
 
“Policijski podaci pokazuju da od 1.200 slučajeva nasilja u porodici prijavljenih prošle godine 80% je bilo nad ženama, a da su većina napadača bili poznati žrtvama: njihovi muški partneri, muževi, ljudi koji su im bliski. Takođe je procenjeno da je broj žrtava veći, agencija za ravnopravnost polova je uradila izveštaj pre 9 godina, radili su izveštaj gde su procenili da je 90% slučajeva neprijavljeno zbog žigosanja, to je neka sramota, osvete, pa onda to neko nepoverenje u vlasti da će išta da urade po tom pitanju. Negde do 2014. kosovska ženska mreža kaže da 41% svih žena reklo je da je trpelo neki oblik nasilja u porodici, takođe i 20% muškaraca”.
 
Rasel smatra da u većini slučajeva navike  nasilnicima  « usađuju » sami roditelji.
 
“Toliko tih mladih ljudi, 1 od 5 su videli da njihova majka dobija batine, znači s’tim su odrastali, skoro 40% intervjuisanih muškaraca su bili tučeni, šamarani dok su odrastali, dakle pogodite ko ih je naučio da budu nasilni prema ženama, pa roditelji. Najzad rekao bih da ne postoji određeni način o tome kako raditi sa nasilnicima, kako promeniti ove ljude. Koliko mi znamo nema ničega što bi pružalo podršku onima koji su u stvari počinioci nasilja, imamo podršku samo za žrtve“.
 
Govoreći o tome što u sredinama sa većinskim srpskim stanovništvom nema nijedne sigurne kuće za žrtve nasilja u porodici, Rasel kaže da to ne znači da u tim sredinama nema nasilja i istakao da se radi na izgradnji sigurne kuće na severu Kosova.
 
“Radimo zajedno sa srpskim opštinama, sa kosovskim centralnim organima vlasti i mi znamo iz srpskih nevladinih  organizacija da postoji potreba za sigurnom kućom. Zahvaljujući finskoj Vladi, a nadamo se da će stići i neki resursi od naših prijatelja iz UNMIK-a, bićemo u stanju da usmerimo našu pažnju konkretno na severne opštine da bi smo dobili  službene usluge koje su potrebne“.
 
Organizovani kriminal i korupcija ogroman problem
 
Rasel je kazao da su  prema poslednjem izveštaju UNDP-a Javni puls, korupcija i organizovani kriminal na drugom mestu problema koji muče građane Kosova i da je uloga novinara i medija u sprečavanju ovog fenomena veoma značajna.
 
“Jednu stvar koju smo odavno naučili na Kosovu jeste da je važno da podržimo Vas i Vaše kolege novinare, vi ste u prvim linijama. Ako vi ne preuzmete baklju i ne osvetlite ta mračna mesta gde se odigravaju korupcija, zloupotreba moći, ako vi nemate hrabrosti da to uradite, ako vi nemate podršku od Međunarodne zajednice, a mi trebamo da Vas podržimo… to je jedna od stvari na koje se fokusiramo“.
 
Komentarišući jedan od uslova Kosovu za dobijanje vizne liberalizacije koji se odnosi na odlučniju borbu protiv organizovanog kriminala i korucije, Rasel je kazao da je potrebno ojačati kapacitete nadležnih institucija i procesuirati i « krupnije ribe »
 
“Mi se stvarno trudimo da pružimo podršku zajedno sa EULEX-om, EU i sa mnogim drugim stranim organizacijama i državama, sa Amerikom, da razvijemo kapacitete da krivično gonimo one koje treba.To je važan element, da više ljudi bude krivično gonjeno, procesuirano. I sami ste pomenuli da imamo odlične zakone, ali treba da se sprovode i na to treba da se usredsredimo, na jačanje kapaciteta. Potrebni su nam ti tehnički kapaciteti da odredimo te optužbe i  osude i mislim da će to biti  važan element za liberalizaciju  da se neka krupnu riba osudi“.
 
Mladi na Kosovu - najveća vrednost
 
Rasel, koji uskoro završava svoj četvorogodišnji mandat na čelu UNDP-a na Kosovu, smatra da su mladi ljudi najveća vrednost Kosova.
 
„Mislim da je to moć omladine, mladalačke energije koju imate ovde. Voleo bih da svi građani Kosova mogu da sednu na avion i da odu negde u neke najsiromašnije zemlje na svetu.  Vaši problemi nisu baš veliki kao što mislite da jesu. Frustrirani ste povremeno, ali  sve što je potrebno jeste stvarno da se naprave prioriteti, da postoji politička volja  i da ono što zaista nedostaje ovde, jeste vreme i trud da se zaista definiše šta znači da si građanin Kosova, šta znači da postoji multietničko, sveobuhvatno, inkluzivno, kosovsko društvo. Ako ste na vlasti i ako vam nije stalo do toga, onda se sklonite, pa će doći mladi ljudi da nešto urade po tom pitanju“, rekao je Endru Rasel u emisiji Slobodno srpski.
 

Komentari posetilaca