Slobodno srpski sa Ratkom Popovićem
06/06/2017 10:02|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 248 |
|


U 293. emisiji Slobodno srpski gostovao je književnik iz Gračanice Ratko Popović. U intervjuu Budimiru Ničiću on je rekao da postoje mnogobrojne okolnosti koje sputavaju kosovske umetnike da se izraze u pravom svetlu.

 
„Mi smo izgubili gradove ovde, izgubili sve te centre gde su postojali raznorazni klubovi i gde su pojedini stvaraoci živeli, gde su radili, gde su mogli da daju svoj puni doprinos afrimaciji i svoje sredine i sebe. Sada više to nije situacija. Otišlo je više od  70 pesnika, pisaca, književnika sa ovih prostora, a ostalo svega desetak ljudi koji ovde sada žive i stvaraju. Ako nemate jedinstvo stremljenja obeležja, ako nemamo televiziju koja bi to mogla da afirmiše, da pokaže, ako nemamo radio koji će negovati radio dramu, televiziju koja će takođe afirmisaati određene dramske programe i sadržaje, kao i celokupno stvaralaštvo ovih ljudi, onda smo u velikom problemu“. 
 
Pored mnogih podela,  na Kosovu su, kaže, nažalost podeljeni i umetnici. 
 
„Mi smo sada ovde podeljeni na neki način, praktično na sever i na jug. Mislim da je stvaralaštvo ljudi koji žive i stvaraju na jugu palo pomalo u zapećak. Ne govorim zbog toga ako je jedan Petar Sarić koji živi u Štrpcu, koji živi daleko od javnosti, koji živi izolovan, ako ovde stvaraoci, u samom centralnom delu u Gračanici i okolini takođe žive veoma teško i teško mogu i da se kreću, teško im je dostupno, ne samo putovanje već i kontakti koje bi trebalo da imaju sa raznoraznim organizatorima velikog broja manifestacija, događanjima širom srpskih prostora, pa i u inostranstvu. Veoma je teško odavde ostvariti sve te kontakte..“
 
Kao jedan od najvećih problema umetnika Popović ističe to što je svakim danom sve veći broj mladih pesnika, književnika i slikara koji napuštaju Kosovo, jer nemaju mogućnosti da se afirmišu na ovim prostorima.
 
„Dobar deo pesnika koji su u stvari iz jedne generacije koja je najavljivala svoj dolazak i koji su trebali da budu ta neka novija generacija, sve do jedan je otišao izvan prostora Kosova i Metohije. Bila je jedna mlada generacija pesnika dolaznika, koji su već imali svoju jednu, dve i tri zbirke, ali su oni već otišli gore, na fakultetu su ili u Novom Sadu, Beogradu, Nišu, ili su čak neki otišli i u inostranstvo. Prema tome, ako nemate centre, ako nemate gradove, ako mi računamo Gračanicu kao centar svih događanja i zbivanja, onda je sve jasno.  Ako mi možemo u Štrpce da odemo samo da damo jedan koncept jednom godišnje i da kažemo evo događa se kultura ili rađa se kultura gore, šta je to što smo mi uradili….“
 
Smatra da bi institucije, pre svega lokalne, trebalo više pažnje da posvećuju I podrže kulturno  stvaralaštvo, događaje i izdavaštvo.
 
„Mi imamo praktično ovde dve opštine. U tim opštinama trebalo bi da sede ljudi koji su svakako zainteresovani da prate šta se od tih programskih aktivnosti realizuje i šta se događa. Tamo ti ljudi bi trebalo, na primer, bar jedan deo, samo jedan mali delić od reprezentacije koje se ovde, na ovo i ono troše, da svaka opština ima u svom opisu da barem pomogne neku od knjiga. Kada bi sve opštine učinile po jedan delić, po jedan ručak u toku godine odvojili za to,  bilo bi dovoljno“. 
 
Popović upozorava na gotovo traigčni sutuaciju u kojoj se nalazi srpski jezik na Kosovu.
 
„Video sam neka službena dokumenta prevedena na srpski. To je totalno nelektorisano, ne samo nepismeno bez formulacije, a o greškama, bilo jezičkim ili drugim materijalnim, da ne govorimo  To je praktično skrnavljenje jednog jezika kome vi hoćete da date prostora i koji izjednačujete sa jezikom koji je službeni, albanskim. Treba tu birati stručnije, kvalitetnije i kompetentnije ljude koji znaju jezik.“, rekao je književnik Ratko Popović u emisiji Slobodno srpski, ali se založio za očuvanje specifičnog srpskog kosovoskog dijalekta, koji je širom Srbije poznat, i on sam, neke svoje radove u poslednje vreme piše upravo u tom dijalektu.

Komentari posetilaca