Briselski sporazumi - podela ili priznanje nezavisnosti Kosova?
07/09/2015 15:20|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 1229 |
|


Čaglavica, 07.09.2015 -  Rada Trajković, predsednica Evropskog pokreta Srba i Ilir Deda, visoki funkcioner Samoopredeljenja i poslanik u Skupštini Kosova, bili su gosti emisije Srpsko srpski dijalog. Govoreći o najnovijim potpisanim sporazumima u Briselu, između Beograda i Prištine, sagovornici su se složili da Briselski sporazum nije u interesu građana i da njegovi rezultati ne vode Kosovo, a ni kosovske Srbe u dobrom pravcu.
Rada Trajković, nekadašnja poslanica u Skupštini Kosova, kaže da su najnoviji, ali i prethodni sporazumi, postignuti u Briselu, u suprotnosti sa Ustavom Srbije i da to predstavlja tihi odlazak Srbije sa Kosova, a ne Kosova iz Srbije:
„Ja mislim da mesta za slavlje apsolutno nije bilo i ne vidim da ijedan ozbiljan Srbin, koji razume ove razgovore i pregovore, doživljava prekid institucionalnih veza sa Beogradom, kao pobedu i kao radost“, kaže doktorka Trajković, naglašavajući da Kosovo nije nezavisna država još uvek i neće to biti dok ga Srbija zvanično ne prizna”. Rekla je Trajković.
Po rečima Ilira Dede briselski pregovori se vode van okvira Ustava Kosova, a postignuti sporazumi nisu spustili tenzije između Kosova i Srbije, a takođe i vode Kosovo u lošem smeru, odnosno, vrši se segregacija kosovskog društva i faktički dolazi do podele Kosova na dva entiteta, koji su potpuno odvojeni.
„ Ono što smo mi dobili kroz ovaj proces pregovora u Briselu, jeste nešto što u biti nema veze sa evropskim standardima. Mi sada imamo model države i društva, koji su bazirani na segregaciji, a to znači da će svi ljudi koji imaju određenu nacionalnost, živeti u tim svojim malim teritorijama. Ovde se stvaraju dve različite celine, gde stanovnici jedne i druge, nemaju potrebu da komuniciraju jedni sa drugima. Po mom dubokom uverenju, društva koja se baziraju na segregaciji, su neuspešna društva“, misli Deda i dodaje: „Jedan od najvažnijih ciljeva ovog razgovora jeste postizanje podeljenog  suvereniteta nad kosovskim Srbima, tako što će, na primer u Zajednici srpskih opština važiti i zakoni Kosova, ali će ona  biti prepoznata i u srpskom zakonodavstvu“, kaže Deda, napominjući da on prezire ovaj proces.
Rada Trajković tvrdi da će se prava istina o Zajednici opština sa srpskom većinom na Kosovu saznati tek kada bude gotov njen statut, ali da ona misli da ta zajednica “neće imati izvršna ovlašćenja i neće biti institucija, kakvu su obećavali predstavnici vlasti u Beogradu, a srpskom narodu nema opstanka na Kosovu, ako dođe do prekida institucionalnih veza sa Srbijom. Sporazum iz Brisela je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom Srbije”.
„ U isto vreme, Zajednica opština je oruđe Beograda da potpuno institucionalno kontroliše Srbe na ovom prostoru, preko jedne partije, jednih ljudi, preko onoga ko im odgovara i kroz odstranjivanje onih koji imaju drugačiji stav. Nema tog demokratskog potencijala unutar te zajednice. Zajednica neće imati mogućnosti da podnosi zakone. Ona će imati mogućnosti samo da ulaže amandmane na zakone, ali normative, ne i ona je potpuno zavisna od Vlade Kosova. Dakle, ono što vidim, vidim privremenost zajednice i ponovo kažem da je ja doživljavam kao tranzicionu instituciju, koja ima zadatak da integriše Srbe u kosovski sistem, na jedan bezbolniji način“, kaže Rada Trajković.
Suprotnog mišljenja je Ilir Deda, koji tvrdi da će Zajednica opština sa srpskom većinom imati izvršna ovlašćenja i da je ona ustvari treći nivo vlasti, što ne postoji ni u Kosovskom ustavu, a ni u Ahtisarijevom planu.
„Načela o Zajednici srpskih opština su i protivustavna i protivzakonita. Vlada kaže da će to sprovesti i laže građane da  je sve to po Ustavu i zakonu. Nije! Ovde se stvara, na perfidan način, ne samo pravni, nego i politički entitet, koji će jedno vreme funkcionistai u suprotnosti sa postojećim ustavom. Znači, Zajednica opština na Kosovu, postaje ustavna kategorija, sa svojim pravom da se obraća ustavnom sudu i da takođe predlaže zakone i amandmane“, kaže Deda i dodaje da se osnivanjem Zajednice sa većinskim srpskim stanovništvom, stvara novi politički, pravni i institucionalni entitet. 
Deda takođe kaže da on ne veruje da će na Kosovu ikada više doći do rata, a da su mediji pogrešno preneli da je njegov partijski kolega, jedan od osnivača Samoopredeljenja, Aljbin Kurti rekao da će osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom izazvati krvoproliće i da je rat neizbežan.
„Moj kolega nije tako rekao, već je rekao da, ako ikada neko bude hteo da rasformira Zajednicu srpskih opština, to će se desiti samo ratom, jer pravno ne može“, tvrdi Deda i kaže da Aljbin Kurti nije definisao između koga bi se taj rat vodio.
Sagovornici u emsiji Srpsko-srpski dijalog, složili su se da je krajnje vreme da dođe do direktnog razgovora Srba i Albanaca, bez međunarodne zajednice, koja ustvari to iskreno i ne želi. Na pitanje, šta  bi oni prvo uradili kada bi bili premijeri Kosova, odnosno Srbije, Rada Trajković i Ilir Deda su rekli:
„Ja bih prvo otišla u Đakovicu, kod majki koje su izgubile svoju decu i kazala bih im da mi je jako teško i da mi je jako žao. Vrlo jer teško naći i prihvatiti odgovornost za ono što se činilo i ja bih majke Đakovice zamolila da zajedno vodimo borbu i protiv onih  koji su isti tako kidnapovali neku decu, neke ljude i koristili ih za trgovinu organima. Mi imamo zajedničke rane i  zajedničke traume, koje treba da zalečimo“, rekla je predsednica Evropskog pokreta Srba.
„Ja bih sa gospođom premijerkom, zajedno otišao do Goraždevca i tamo bih kazao da nova vlast na Kosovu više nikada neće dozvoliti da se tako nešto desi ijednoj manjinskoj zajednici, to što se desilo tamo. Takođe, tražio bih od policije da se taj slučaj razreši“, obećao je Ilir Deda.
Emisija Srpsko- srpski dijalog emituje se na kanalima Nezavisne TV Mreže, od juna 2013.godine, a realizuje je  Medija centar u Čaglavici, uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo.  
 

Komentari posetilaca