RTV KIM, N1 Beograd, Hina, 28.12.2021. - Bunkeri iz doba komunizma u Albaniji su izgrađeni tako da mogu da izdrže nuklearni napad, ali niko nije predvideo da će ih nekoliko decenija kasnije "napasti" more.
Albanske obale su najpodložnije eroziji u čitavoj Evropi. Stručnjaci kažu da su razlozi tome klimatske promene i nekontrolisana urbanizacija.
Uz ušće reke Seman u Jadran, u centralnoj Albaniji, potopljeni su mnogi bunkeri izgrađeni tokom vladavine diktatora Envera Hodže za slučaj američke, sovjetske ili kineske invazije.
Istu sudbinu dočekali su i policijska stanica, sportski teren i naftna bušotina.
Na plažama se mogu videti polomljena stabla, a urušeni krovovi kuća govore o nemoći stanovnika da se bore protiv mora koje neprestano napreduje prema unutrašnjosti.
"Bunkeri su napravljeni da izdrže gotovo sve, ali su izgubili svoju jedinu bitku – s morem", kazao je za AFP osmdesetogodišnji Iljir Zani.
Lokalno stanovništvo tvrdi da je u samo tri decenije na ovom području Jadransko more progutalo 800 metara obale.
Izmir Mernica, stanovnik sela kraj ušća Semana, pribojava se da bi njegova kafana mogla da bude sledeća.
"Zabrinuti smo zbog mora koje guta sve pred sobom", rekao je on prstom pokazujući vodotoranj koji viri iz mora.
Talasi će nas progutati
Godine 2009. vlasti su tenkovima iz mora izvukle sedam potopljenih bunkera. Zbog strujanja mora oko bunkera nastajali su virovi, zbog kojih su se mnogi plivači utopili.
Desetak godina kasnije, bunkeri su opet pod vodom. More ih je "uzelo nazad", rekao je Mernica.
Prema stručnjacima za klimatske promene Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), oko trećine albanske obale duge 427 kilometara pod uticajem je erozije, a godišnje nastrada metar do dva obale.
Abdula Diku, stručnjak za zaštitu životne sredine, kazao je da u Albaniji zbog rasta nivoa mora godišnje nestane oko 27 tona tla po hektaru zemlje, što je oko 11 puta više od evropskog proseka.
Vlaš Moci iz sela Ćereta još uvek održava bunker u kojem se nekad čuvalo oružje za protivvazdušnu odbranu, a sada se u njemu nalazi kafić koji privlači strane turiste.
Moci (64) brine da bi rast nivoa mora mogao biti poguban po njegovo poslovanje, budući da je susedni svetlo zeleni bunker nalik na leteći tanjir već napola pod vodom.
"Bojimo se da bi talasi jednoga dana mogli da nas progutaju. Situacija je strašna", rekao je AFP-u.
Vlasnici vila i hotela u Ćeretu se protiv mora bore gradnjom ilegalnih vertikalnih molova. No, stručnjaci tvrde da takve mere mogu samo da pogoršaju situaciju.
Žarište erozije
"Takva pojedinačna rešenja štete bioraznolikosti i morskom ekosistemu" , upozorava Mirela Kamberi, stručnjakinja iz UNDP-a. Rešenje ovoga problema još se ne nazire, budući da se ništa ne preduzima kako bi se sprečio rast nivoa mora.
Stručnjaci predviđaju da će se nivo mora u Albaniji do 2100. godine zbog klimatskih promena povećati za između 40 i 105 centimetara.
Problemima doprinosi i krčenje šuma, neregulisano vađenje šljunka iz reka koje je ubrzalo njihove tokove i nekontrolisana urbanizacija širom obale. Sve je to oštetilo prirodne načine odbrane tog područja.
"Problem je u tome što su za potrebe gradnje posečena gotovo sva stabla jele, što je naštetilo prirodnim sistemima", kazao je bacajući udicu u more šezdesetšestogodišnji Besnik Zara.
U brdima u okolini Tirane, vidljive su posledice erozije koja je oštetila i unutrašnjost zemlje. Uzrok tome su krčenje šuma i reke koje se ulivaju u obližnje veštačko jezero.
Jezero koje snabdeva glavni grad pitkom vodom već se može smatrati žarištem erozije, kazao je Diku. Kako bi se nosile s problemom, vlasti su 2016. zabranile seču stabala na tom području.
Takođe, obećale su da će ispuniti obećanja data na Konferencijama UN-a o klimatskim promenama u Parizu i Glazgovu, te su počele da donose nove zakone.
"Kriminal protiv životne sredine tretiraće se prema krivičnom zakonu kao zločini protiv čovečnosti, imovine ili će biti izjednačeni s organizovanim kriminalom", upozorio je ministar unutrašnjih poslova Bljedar Čuči.