Na Kosovu zapostavljen problem zaštite životne sredine
28/11/2014 17:32|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 1295 |
|


Čaglavica, 28.11.2014 - Zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu životne sredine, na Kosovu, 70% je usklađeno sa zakonodavstvom Evropske unije, ali sprovođenje nije zadovoljavajuće i kompletno društvo se mora angažovati, kako bi životna sredina bila čistija i samim tim, poboljšano zdravlje građana, poručeno je sa debate o zaštiti životne sredine, koja je održana u Medija centru u Čaglavici. 
  Po podacima Agencije za zaštitu životne sredine Kosova, zagađenost vode, vazduha i kontaminacija zemlje, nije zabrinjavajuća, osim velike količine prašine, koja je regionalni problem, kaže  Ilir Morina, direktor  agencije, ali  dodaje da, i pored velikih ulaganja donatora, kao što su: Evropska komisija, Nemačka, SAD, Švedska i druge države,  rezultati nisu zadovoljavajući. Morina kaže da je uspostavljena kontrola  čistoće vazduha i da na Kosovu ima dvanaest punktova na kojima se meri zagađenost vazduha, tako da 24 sata, svakog minuta, posredstvom hidrometeorološkog instituta dobijamo podatke  o zagađenosti vazduha u svih sedam regiona, odnosno iz najvećih gradova Kosova. Što se tiče podzemnih voda, Kosovo ne raspolaže podacima, ni o količini, niti o kvalitetu tih voda. Kao najveći problem na Kosovu, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, ističe, otpad, kako industrijski i medicinski, tako i otpad iz domaćinastva.  
“ Nama ostaje još puno da radimo u sektoru otpadaka i to je sektor koji je bio daleko bolji ranijih godina, 2004., 2005. i 2007.godine, a u zadnje vreme se situacija pogoršala. Imamo malo manjkavosti, što se tiče donacija i podrške u ovom sektoru, tako da ta postrojenje u koja je već investirano, bez dogradnje i kompletiranja, propadaju”, kaže Morina i dodaje:
„Najveći problem na Kosovu jesu industrijske deponije, a to je preko 70 milona tona otpada u sedam tačaka na Kosovu, u kojima se nalazi taj nagomilani otpad, iznad sela i reka, koji  kontaminira vazduh, zemlju i vodu. To su najveći problemi za Kosovo, koji se  u budućnosti, bez pomoći nekog od donatora, ne mogu rešiti, jer je za to potrebno nekoliko milijardi evra.”
Reke, podzemne vode, ali i obradivo zemljište, zagađeni su na teritoriji opštine Gračanica, rekao je Dejan Jovanović, direktor odeljenja za urbanizam, prostorno planiranje  i zaštitu životne sredine u opštini Gračanica. Po mišljenju Jovanovića, uzroci zagađenosti jesu nesrazmerna izgradnja novih objekata, bez regulisane kanalizacione mreže, slivanje otpadnih voda iz opštine Priština, ljudski faktor i industrijski otpad, tj. jalovina iz rudnika u Kišnici. Opština Gračanica je usvojila pravilnik o zaštiti životne sredine i  ekološki plan,  imenovala je inspektora za zaštitu životne sredine, aktivno radi na uklanjanju divljih deponija, a nadležne službe su napravile detaljan plan aktivnosti koje treba sprovesti kako bi se zagađenost zemlje, vode i vazduha smanjila. Jalovina iz rudnika Kišnica se može pokriti zemljom koja se skida prilikom izgradnje auto-puta, a za sprovođenje kompletnog  plana zaštite životne sredine, potrebne su investicije i šira saradnja i podrška Ministarstva za zaštitu životne sredine, ali i međunarodnih donatora, kaže Jovanović: 
“Ja se nadam da će i Evropska unija i svi ostali investitori pomoći i opštini Gračanica da radi na prečišćavanju otpadnih voda, kao što su počeli da pomažu i ostalim opštinama”, rekao je Jovanović. 
Direktor kancelarije Regionalnog ekološkog centra za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, na Kosovu, Agron Bektaši, kaže da ova organizacija aktivno radi na edukaciji pojedinaca, nevladinih organizacija i zaposlenih u oblasti zaštite životne sredine. Zakoni  iz oblasti zaštite životne sredine su među najboljima u Evropi, ali je sprovođenje problematično:
“Zakoni su dobri i urađeni su na osnovu svih kriterijuma Evropske unije  i na osnovu najboljih svetskih iskustava. Problem je u implementiranju zakona. Kada počinje implementacija, onda se tu pojavljuje mnogo aktera, tu su opštine, tu su druge institucije, gde na neki način, Ministarstvo za zaštitu životne sredine gubi kontrolu i faktički, nema više potreban autoritet. Postoje zakoni, koji su, na primer, u nadležnosti opština, a oni više kao ministartsvo nemaju autoritet da učestvuju kod direktora departmana za zaštitu životne sredine i da intervenišu pitanjem zašto se zakon ne primenjuje ili se primenjuje na pogrešan način. Drugi problem jeste da civilno društvo na Kosovu, uopšte, nažalost, nije preuzelo ulogu ozbiljnog zaštitnika životne sredine”, kaže Bektaši i dodaje:
“ Nažalost i novinari su nezainteresovani i vrlo malo edukovani, što se tiče problema zaštite životne sredine.”
Šef misije Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine, Bakarija Kanet, objavio  je izveštaj u kome se kaže da je najveći problem na Kosovu, osiromašeni uranijum, koji je za vreme bombardovanja bačen na teritoriji Kosova, u količini od 10 tona i koji je zagadio  zemlju, vodu i vazduh. Ilir Morina, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, pri Ministarstvu za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Kosova, tvrdi da iz objavljenih izveštaja određenih kompanija na Kosovu,  nema podataka da je na Kosovu prisutno prekoračenje dozvoljene doze osiromašenog uranijuma na teritoriji Kosova, ali da ne zna koliko su ti izveštaji kredibilni.
 
 
 
 
 
 
 

Komentari posetilaca