Vlasi – Ðikić, Individualizacija, a ne generalizacija ratnih zločina
13/07/2015 14:00|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 3395 |
|


Čaglavica, 11.07.2015.godine: U emisiji Srpsko-srpski dijalog, gostovali su advokat Azem Vlasi i profesor Prištinskog univerzitete, izmeštenog u Mitrovicu i predsednik Srpskog nacionalnog foruma, Aleksandar Ðikić. Govoreći o osnivanju Specijalnog suda za ratne zločine pripadnika bivše Oslobodilačke vojske Kosova, Azem Vlasi je rekao da  ce taj sud sigurno biti formiran, na osnovu medunarodnih obaveza, koje je Kosovo preuzelo i da on se neće baviti  kritickim preispitivanjem  opravdanosti  te borbe, već ce to biti individualizacija krivice: 
 
“I bez promene Ustava, moguće je formirati taj sud, na osnovu međunarodno preuzete obaveze, a smatra se međunarodno preuzetom obavezom ćinjenica,  pismo predsednice Kosova, upućeno Ketrin Ešton, koje je usvojio Parlament, u kome se traži procesuiranje takvih slučajeva“, kaže Vlasi.
 
  Sa druge strane, Aleksandar Ðikić, profesor Univerziteta u Mitrovici i predsednik Srpskog nacionalnog foruma, misli da su mnoge stvari oko formiranja tog suda, još uvek nejasne, od imena, do toga ko će biti sudije i tužioci, ali da, u svakom slučaju, Srbi u njega, na osnovu ranijeg iskustva sa Haškim tribunalom, neče imati poverenja: 
 
“Generalno, Srbi nemaju poverenja u bilo kakve aktivnosti tih raznih sudova, i u zemlji i u inostranstvu, mislim na aktivnosti, koji se tiču dogadaja iz devedesetih godina, a generalno, nemaju ni razloga da nešto budu prezadovoljni. U ovom slučaju, čega se plaše? Plaše se, jer postoje tajne i javne poternice, kada su Srbi u pitanju, a drugo, ja mislim i da taj sud baš neće smeti mnogo da “čeprka””, rekao je  Ðikić.
 
Kada je u pitanju osnivanje Zajednice srpskih opština, Azem Vlasi kaže da očekuje njeno uskoro formiranje , ali pod nazivom Asocijacija opština sa srpskom većinom i da ta asocijacija neće imati izvršna ovlašćenja: 
 
“Kada je u pitanju Zajednica opština sa srpskom većinom, ona će biti formirana, jer je tu obavezu Kosovo prihvatilo sporazumom od 19.aprila 2013.godine. Ta zajednica opština će biti u okviru ustavnog sistema Kosova i zakona o lokalnoj samoupravi. Dakle, neće se menjati postojeće zakonodavstvo, a pogotovu, ne Ustav, zbog  te zajednice”, tvrdi Vlasi.
 
Predsednik Srpskog nacionalnog foruma, Aleksandar Ðikic,  kaže da, nažalost,  još uvek niko ne zna kako će izgledati ta Zajednica srpskih opština, koja je Srbima predstavljena od strane Beograda, kao institucija bez koje Srbima nema opstanka na Kosovu. 
“Sa druge strane, ovde se radi o tome šta ta zajednica treba da donese, znaći, to mora da se uradi vrlo, vrlo pametno i vrlo, vrlo promišljeno. Da li će ta zajednica doneti ekonomski boljitak, da li će Srbi, preko te zajednice ostvarivati svoja prava, kako treba ili ne, to je ključno?  Ja se bojim da Priština nije spremna da menja Ustav kako bi ZSO dobila izvršna ovlašćenja”, izražava svoju bojazan, Ðikić.
Oba sagovornika su se složila da je povratak raseljenih i sudbina kidnapovanih i nestalih, vema važna oblast i da bi o tim temama, Priština i Beograd,  trebalo najhitnije da razgovaraju.

 


Komentari posetilaca