Zašto se srpski mediji na Kosovu ne bave istraživačkim novinarstvom?
24/10/2016 10:40|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 1049 |
|


Glas Amerike, 23.10.2016. - U srpskim medijima na Kosovu ima vrlo malo istraživačkih priča, a posebno onih koje su vezane za korupciju. Kako tvrde predstavnici pojedinih medija razlozi zašto je to tako su višestruki - nedostatak kvalifikovanih novinara  za ovu oblast, nestabilni izvori finansiranja, autocenzura i neefikasan sistem vladavine prava na Kosovu.

Izveštavanje o korupciji i istraživačko novinarstvo u srpskim medijima na Kosovu bila je tema okruglog stola gde su novinari, urednici i vlasnici pojedinih srpskih medija izneli razloge zašto u srpskim medijima gotovo da ne postoji istraživačko novinarstvo i zašto nema priča o korupciji.

Isak Vorgučić direktor Radio televizije KIM u Čaglavici kaže da je ova medijska kuća pre nekoliko godina realiozvala istraživačku emisiju „Slučaj“ u kojoj su izneti čvrsti dokazi o nezakonitom osnivanju i radu jednog kanala u okviru javnog servisa Kosova, ali da se nadležni organi uopšte  nisu bavili tim pitanjem. To je, kako kaže, jedan od razloga zašto na ovom mediju više nema sličnih sadržaja.

Zbog nepostojanja pravnog sistema Kosovo je raj za korupciju, dakle to je utisak koji sam stekao radeći ovaj posao šesnaest -sedamnaest godina. Tu se što se mene tiče prestaje svaka priča o istraživačkom novinarstvu, jer ukoliko ne postoji epilog svega na sudu onda to sve izgleda kao - eto grupa histeričnih novinara koji svuda vide neku laž, prevaru, krađu i na kraju ti ljudi ispadnu grbavi“, rekao je Vorgučić.

Na Kosovu postoji preko 30 srpskih medija. 25 radio stanica, šest televizija, jedan štampani medij koji izlazi jednom nedeljno i nekoliko intenet portala. Većina su privatni, lokalni i regionalni mediji koji zapošljavaju do desetak ljudi i koji svih ovih godina opstaju isključivo od donacija kroz male projekte, jer ne postoji drugi način da opstanu. U takvoj situaciji, kako kaže direktor Radio televizije puls Nenad Milenković,  nemoguće je baviti se istraživackim novinarstvom, koje kako kaže,  posebno zahteva i vreme i novac.

„Prvi razlog  zašto smo tu gde jesmo su finansije svakako. Jesu se mediji pretvorili u pisače projekta, ali jel neko zna da mi kaže jedan srpski biznis koji radi, funkcioniše i mogao bi da se oglašava pa da mediji budu nešto drugo,  a ne pisači projekta. Dok bude bilo donacija biće i medija, čim budu prestale donacije neće biti ni medija, bar ne srpskih“, rekao je Milenković.

Međutim na Kosovu postoje i mediji koji imaju stabilne izvore finansiranja. Jedan od njih je kanal na srpskom jeziku RTK 2 koji funkcioniše u okviru javnog servisa Kosova. I pored godišnjeg budžeta od preko milion i dvesta hiljada evra i  90 zaposlenih, čak se i na ovom kanalu ne mogu videti istraživačke priče, a posebno ne one o korupciji na Kosovu.

„Iako RTK2  ima malo bolje uslove i te kapacitete u odnosu na pre svega lokalne srpske medije, ne postoji ni kod nas dovoljno kapaciteta,  ni ljudskih ni drugih da se ozbiljno bavimo temama o korupciji. Znači mi ovde ne govorimo o korupciji da je jedan policajac uzeo 10 evra da ne piše saobraćajnu kaznu. Mi ovde govorimo o sistemskoj korupciji koja je veliki problem,  tako da ni RTK2  takvu vrstu istraživačkog novinarstva ne može da radi“, rekao je glavni urednik RTK 2 Nikola Krstić.

Na debati je i rečeno da je jedan od problema i opstrukcija od strane predstavnika kosovskih institucija koji odbijaju bilo kakav kontakt sa medijima ili prihvataju učešće u protokolarnim stvarima i samopromociji kroz nekakve uspešne priče. Međutim vrlo često je problem i kod samih medija i novinara koji, kako kaže urednik radio Gračanice Zoran Stanković, nisu dovoljno uporni i solidarni u ovom poslu.

„Postoji i autocenzura i pretpostavljam da je to jedan od razloga zašto mnogi mediji ne zadiru u neke teme. S druge strane ne možemo kao novinari da se možda bavimo istražnim radnjama, onim što rade detektivi ili istražne sudije, ali možemo više da se bavimo organima koji treba da se bave korupcijom i malo više prozivamo upravo one kojima je posao da istražuju korupciju“, kazao je Stanković.

Učesnici su se složili sa tim da je potrebno da se razviju kapaciteti za istraživačko novinarstvo, poveća saradnja sa albanskim medijima i da je potrebno konstantno vršiti pritisak na predstavnike institucija da ispunjavaju zakonske obaveze kad je u pitanju njihova saradnja sa medijima.

 Okrugli sto na temu „Izveštavanje o korupciji i istraživačko novinarstvo u srpskim medijima“ organizovala je u okviru projekta Mediji za sve Nezavisna TV Mreža u partnerstvu sa BIRN-om Kosovo, a uz finansijku podršku kancelarije Evropske unije na Kosovu.

 


Komentari posetilaca